Časopis Prosvjeta

Ansambl narodnih igara i pjesama Srbije “Kolo” domaćin je na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Beogradu Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske “Lado“. Nakon 27 godina ovo će biti prvi zajednički koncert dva profesionalna ansambla koji njeguju umjetnost narodne igre, pjesme i muzike. “Ruku pod ruku” je naziv zajedničkog koncerta u kojem će sudjelovati više od sto igrača-pjevača i muzičara, koji će predstaviti bogato kulturno naslijeđe Srbije i Hrvatske.

“Kolo” i “Lado” će nakon beogradskog koncerta početkom aprila nastupiti u Zagrebu 15. aprila u Hrvatskom narodnom kazalištu. Obnovu odnosa potaknula je želja za ponovnom suradnjom i međukulturalnim odnosima Hrvatske i Srbije koju je izrazilo rukovodstvo oba ansambla – Krešimir Dabo, direktor Ansambla “Lado” i Vladimir Dekić, direktor Ansambla “Kolo”.

„Izvrsnost, profesionalnost i najviši izvođački doseg izvedbene tradicijske kulture odlike su ova dva ansambla koji se aktiviranjem saradnje nakon toliko godina dodatno pozicioniraju kao ponajbolji ambasadori kulture svojih zemalja. U tom se svetlu radujemo razmeni iskustava i znanja, a posebno reakciji naše publike“, kazao je Krešimir Dabo iz „Kola“, dok je Dekić rekao da su „visoki umjetnički standardi, bogatstvo repertoara, kao i pristup njegovanju tradicije nešto što nas je iznova spojilo poslije toliko godina“. Koncerte su podržali Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Zadarski komunalni redari uklonili su spomen-ploču hrvatskom književniku srpske nacionalnosti Vladanu Desnici na zadarskom Narodnom trgu. Spomen-ploča pričvršćena s četiri vijka otrgnuta je s fasade Desničine rodne kuće na zahtjev gradonačelnika Božidara Kalmete jer, kako je za Slobodnu Dalmaciju objasnila glasnogovornica gradske uprave Marina Pajkin, nije bila postavljena sukladno “Odluci o postavljanju i uklanjanju spomenika, spomen-ploča, skulptura i drugih spomen obilježja” iz veljače 2009. godine.

„Ploča je postavljena prije nekoliko mjeseci i bili smo dovoljno tolerantni, ali ploča nije postavljena sukladno gradskoj Odluci“, kazala je glasnogovornica. Na pitanje zašto nisu uklonjene i brojne druge ploče s te iste fasade jer su postavljene bez dozvola, glasnogovornica je odgovorila da ne zna imaju li ostale table na fasadi zgrade odgovarajuće dozvole. Nije znala reći znači li skidanje “neslužbene” ploče u čast Vladanu Desnici da će Grad Zadar uskoro postaviti “službenu” ploču u čast velikom zadarskom i hrvatskom književniku srpskog podrijetla. „Spomen ploče se postavljaju na prijedlog građana, udruga, ustanova i drugih sličnih institucija. Nemam informaciju da Grad Zadar hoće ili neće postaviti ploču Vladanu Desnici“, kazala je.

Ploču Vladanu Desnici na njegovoj rodnoj kući na Kalelargi podignuo je zadarski glumac i kazališni autor Juraj Aras 21. studenoga prošle godine u sklopu off programa festivala ARTAKT II. Simbolično postavljanje spomen-ploče, zapravo plastične table tada pričvršćene ljepilom na kojoj je pisalo “U ovoj kući je rođen Vladan Desnica književnik”, bilo je potaknuto premijernom izvedbom Arasove monodrame “Desnica: Igre proljeća i smrti”, inspirirane motivima najpoznatijeg Desničina romana “Proljeća Ivana Galeba” te činjenicom da zadarske gradske vlasti sve do danas nisu našle za shodno odati priznanje Desnici u gradskom javnom prostoru, kao i prešućenosti Desnice u rodnom gradu u zadnjih 25 godina. Zanimljivo, po već spomenutoj Odluci, još od 2009. godine u Zadru stoji spomen-ploča poginulom imotskom branitelju Rajku Lozi na kojoj se on naziva „ustaškim sinom“…

Bivša košarkaška zvijezda Žarko Paspalj, nekada jedan od najboljih košarkaša Evrope, spasio je s deponija smeća u Beogradu više od 1.500 ploča koje je bacio novi vlasnik privatizirane gradske stanice Studio B. Paspalj je izjavio da je nedavno pokupio s deponija u Višnjici više od 1.500 ploča do kojih je došao preko informacije koju je dobio od svog prijatelja radio-amatera, koji mu je prenio da je Studio B ispraznio jedan od magazina u Vinči.

“Sve je stajalo u dva velika kontejnera. Ogromna količina paketa sa jako puno materijala, najviše tih beta kaseta na kojima se verovatno nalazi video materijal, ali mi smo uglavnom došli do ploča i zajedno smo sa dva radnika to kopali i tražili. Odmah sam video da su ploče u fenomenalnom stanju, dok su omoti bili oštećeni. U stvari je bila neviđena sreća da ta četiri dana koliko je sve to ležalo na đubrištu nije padala kiša, inače bi sve propalo”, naveo je Paspalj, koji je ploče prebacio u svoju garažu.

Još nije uspeo da ih sve pregleda, ali je video da ima dosta klasične muzike koja je odlično očuvana, kao i domaće i strane pop i rok muzike.

Nove vlasnike Studija B, kaže, pitao bi samo kako je moguće da se nije našao neki prostor gdje bi se to sačuvalo. “Okej, ja sam siguran da je najbolji deo muzike Studija B sačuvan kod nekog. Meni je ovo neshvatljivo, jer ja ne bacam stvari, posebno ne stvari koje su zapravo arhivska građa. Meni je milo što su bar ove ploče završile kod mene, jer će ovde nastaviti neki život”, dodao je Paspalj, čiji je hobi da nabavlja muziku. “Ceo život idem po prodavnicama ploča i kupujem ih. Kad sam igrao košarku u Atini kao klinac, umeo sam dva puta nedeljno da idem u prodavnicu ploča i kupujem nova izdanja. Inače i danas slušam ploče, koristim i gramofon i kasetofon, naravno slušam muziku i sa CD-ova i računara. Svašta slušam, volim domaću i grčku muziku, ali i džez i bluz”, rekao je Paspalj, koji je danas potpredsjednik Olimpijskog komiteta Srbije.

Čuvene beogradske kafane, od kojih većine više nema, tema su bogato ilustrirane knjige Borisa Berlingara i Boška Mijatovića koja, u izdanju Arhipelaga, sadrži obilje nepoznatih činjenica, uzbudljivih epizoda i ekskluzivnih fotografija proisteklih iz dugogodišnjih istraživanja kafanske istorije Beograda tokom 19. i prve polovine 20. stoljeća.

Kao prvo izdanje u ediciji Vreme, “Ilustrovana istorija beogradskih kafana” je knjiga o Beogradu kojeg više nema. Na 250 stranica velikog formata, u tvrdom uvezu i u boji, knjiga nudi uzbudljivu povijest privatnog i javnog, kulturnog i društvenog, ekonomskog i političkog života u Beogradu i Srbiji od početka XIX. vijeka do početka Drugog svjetskog rata, a predstavljena je kroz priču o kafanama i hotelima koji su u to vreme postojali u Beogradu. Autori taj vremenski raspon obilježavaju sintagmom “od Turskog hana do Aero kluba”.

“Želeli smo da na osnovu bogatstva prikupljenih fotografija, arhivske građe, sećanja starijih i ondašnjih novinskih tekstova i reklama popravimo naše poznavanje kafanske istorije: da dosta poznatog samo potvrdimo, da podosta novog saznamo, pa tako i dopunimo korpus poznatog, ali i da ispravimo dosta toga netačnog što se nagomilalo u beogradskoj kafanologiji. Posebno nam je bilo dragoceno otkrivanje jednog potpuno zaboravljenog sveta, dobrim delom sasvim običnih, pa i nepoznatih kafana, onih tipično starobeogradskih, iz kraja, na ćošku”, naveli su autori u predgovoru.

Glumica Narodnog pozorišta u Beogradu Nada Šargin prva je dobitnica nagrade “Ružica Sokić” koju je ustanovila fondacija koja nosi ime te proslavlјene dramske umetnice. Nagrada je, povodom druge godišnjice smrti Ružice Sokić (1934-2013), svečano uručena 14. decembra u Ateljeu 212, a Šarginova je izabrana većinom glasova desetorice uglednih ličnosti iz svijeta teatra i filma. Nada Šargin je dobila nagradu za ulogu Zore Šišarke u drami “Bela kafa” Aleksandra Popovića, koju je maestralno u svojoj karijeri igrala i Ružica Sokić. Priznanje su joj uručili predsjednica Upravnog odbora Fondacije – glumica Vesna Stanković i suprug Ružice Sokić, Miroslav Lukić.

Nova predstava Centra za kulturnu dekontaminaciju “Filosofija palanke”, u režiji Zlatka Pakovića, bit će izvedena 11. januara u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu, a osmišljena je kao “božićni oratorij Radomiru Konstantinoviću”, na čijem je utjecajnom djelu sa kraja 60-ih i zasnovana.

“Duh palanke je mržnja prema životu” – moto je predstave zasnovane na ključnom djelu filozofa i književnika Radomira Konstantinovića (1928-2011) u kojem je analizirao palanački duh i mentalitet. “‘Filosofija palanke’ Radomira Konstantinovića kritika je palanačkog duha, koji je mržnja prema životu. Ali, više od toga, ‘Filosofija palanke’ je ohrabrenje na autentičan život i oduševljenje. Istinska kritika, velika je ljubav. To ohrabrenje na autentičan život i oduševljenje, duh je ovog oratorijuma”, naveo je Paković o novoj predstavi koja je prvo izvođenje imala krajem decembra u CZKD-u, a nastala je u okviru ciklusa “Rizik”. Paković je i autor libreta i orator, kompozitor je Božidar Obradinović, koji nastupa i kao pijanist, a učestvuju i soprani Katarina Jovanović i Jana Jovanović, kao i bariton Vuk Zekić.