Časopis Prosvjeta

U beogradskoj knjižari “Vulkan” održana je promocija autorizirane biografije Mire Banjac “Ne daj se”, autorice Tatjane Nježić. „Ova knjiga je učinila i da na sopstveni život gledam drugačijim očima, čak je i nekim problematičnim situacijama dala novi smisao. Učinila je moj život, na neki način, dužim i boljim nego što ja mislim da sam ga živela“, izjavila je Mira Banjac (86). Knjiga se sastoji od 33 priče, od Mirinog odrastanja i djetinjstva preko njenih uloga do života u zrelim godinama. „To ‘Ne daj se’ u naslovu je zapravo neka vrsta poruke svima nama. Ako je teško, nije strašno, niko nije obećao da će biti lako; to ne znači da nije lepo, naprotiv. Radost je tu, samo je treba videti“, ističe Tatjana Nježić.

Radoslav Zelenović osvrnuo se na nekoliko anegdota iz knjige vezanih za dešavanja iza kulisa. „Jedan od mnogo zanimljivih, bizarnih detalja iz knjige je onaj u kome je Bata Stojković u ‘Balkanskom špijunu’, u jednom vrlo komplikovanom kadru u kome su Duško Kovačević i Bota (Božidar Nikolić, prim. nov.) snimali, usred kadra udario Miru po zadnjici i žena ispadne iz kadra. Bota baca kameru, Duško besan, samo nema Bate Stojkovića, nestao. Vraća se posle 15 minuta, nosi buket cveća, bombonijeru i kaže: ‘Izvini, to je bilo jače od mene’.“

Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Galerija Nova i Centar za mirovne studije organizirale su izložbu „Kome treba poduzeće? Kombinat Borovo 1988. – 1991.“. Izložba je temeljena na višegodišnjem istraživačkom radu Grupe Borovo (Sven Cvek, Snježana Ivčić i Jasna Račić), proizašlom iz Mirovnih studija CMS-a, o klasnim sukobima u Kombinatu Borovo predratnih godina. Njihovo istraživanje pod nazivom “Kontinuitet društvenih sukoba 1988. – 1991.: kombinat Borovo” prikaz je, na primjeru jedne tvornice, društveno-političke klime s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina, vremena društvenih i ekonomskih reformi i početaka iščezavanja društvenog vlasništva, kao i prvih eksplicitnih nacionalističkih težnji koje će, u konačnici, eskalirati ratnim sukobima.

Grand prix 50. Bitefa osvojila je predstava “Urnebesna tama” bečkog Burgh teatra, koja je dobila i nagradu Politikinog žirija, a specijalna nagrada dodijeljena je predstavi “Jašući oblak” iz Libanona i francuskoj “Sviti br 2”, koja je osvojila i nagradu publike. Predstava “Urnebesna tama” govori o rastućoj autodestrukciji današnje civilizacije kroz šareni spektar likova koje izvode četiri glumice (somalijski gusar, zapadni vojnici, srpski švercer u afričkoj džungli, papagaj koji govori, zapadni mistici…). Tematizira se arogancija zapadne civilizacije u percepciji “drugosti”, a postavljajući pitanje o smislu suvremene civilizacije, pokreće i pitanje o smislu suvremenog kazališta – je li ono mjesto pobune ili malograđanskog konformizma.

Dobitnici nagrada proglašeni su na oproštajnom partiju jubilarnog Bitefa, održanom nakon predstave “Nad grobom glupe Evrope” riječkog HNK Ivana pl. Zajca u Madlenianumu, koja je podijelila festivalsku publiku.

Međunarodni beogradski sajam knjiga, 61. po redu, predstavit će od 23. do 30. oktobra više od 450 izlagača, od kojih više od 40 iz inozemstva, na čelu sa Islamskom Republikom Iran kao zemljom-počasnim gostom. Pod sloganom “Knjigu u ruke” predstavit će se autori i teme iz Irana kao zemlјe gosta, a fokus tribina i promotivnih programa, kao i tematskih izložbi, usmjeren je na aktualne teme izdavačke produkcije i jubileje evropske i srpske istorije i kulture, od Šekspirove i Servantesove 400-godišnjice, 120-godišnjice pojave romana “Hajduk Stanko” i 100-godišnjice Petra Kočića, do sjećanja na godišnjicu osnivanja Jasenovca i početka genocida nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu, saopćili su organizatori. Predsjednik Odbora Sajma knjiga Zoran Avramović istaknuo je da ta manifestacija “nije samo kulturni, već i društveni događaj u najširem smislu, jer je to mesto susretanja lјudi različitih profesija, manifestacija obrazovanja, diplomatsko-političkih susreta, ekonomskih poslova i drugih dešavanja”. Osnovni izlagački koncept Sajma knjiga, koji će biti održan na ukupno 30.000 kvadratnih metara izložbenog prostora, baziran je na predstavlјanju suvremene svjetske i domaće izdavačke produkcije. Beogradski sajam knjiga prošle godine je, uz Rusiju kao počasnog gosta, privukao više od 180.000 posjetilaca.

Pored hrama Prepodobne matere Paraskeve na Dobroj vodi u Vukovaru 2. oktobra  otvorena je jubilarna deseta kulturno-duhovna manifestacija Brankovi dani u Vukovaru, koju je još 2007. godine ustanovio nedavno preminuli sveštenik protojerej-stavrofor Jovan Radivojević. Manifestacija je posvećena srpskom pjesniku Branku Radičeviću koji je često dolazio na Dobru vodu. Ovogodišnji Brankovi dani su započeli besedom o Radičeviću jereja Vukašina Cvetojevića, starešine hrama Prepodobne matere Paraskeve. Program je otvorio Uroš Antić, učenik vukovarske Osnovne škole „Dragutin Tadijanović“ recitacijom „Pomen ocu Jovanu“ koju je napisao prijatelj oca Jovana, Milan Čorak iz Vukovara. Plesnim i dramsko-recitatorskim tačkama predstavila su se djeca iz Dečjeg vrtića Vukovar 2 i nižih razreda Osnovne škole „Dragutin Tadijanović“.

Povodom 110. godišnjice rođenja Vladana Desnice, međunarodni naučni skup Desničini susreti 2016. na temu „Hrvatsko-srpski i srpsko-hrvatski interkulturalizam danas“ održan je u Beogradu od 23. do 25. septembra u Biblioteci grada Beograda i na Institutu za književnost i umetnost. Susrete organiziraju Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za književnost i umetnost u Beogradu, Hrvatsko društvo pisaca,  SKD “Prosvjeta”, kao i Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi. U spomen na ovog pisca još 1989. godine osmišljeni su Desničini susreti, koji su prvi put održani tek 2005. godine, da bi od tada postali tradicija. Ove godine, prvi put su održani u Srbiji u okviru zvanične bilateralne naučne saradnje Srbije i Hrvatske, odnosno projekta pod nazivom Desničini susreti i hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam. „Mislim da će, sudeći po svim izlaganjima, zbornik ovogodišnjih Susreta biti jedan od boljih zbornika ove manifestacije, koji će verificirati jedan veliki angažman stručnjaka u vezi sa temom interkulturalnosti, interdisciplinarnosti i svega onoga što trebamo da bismo pokušali misliti vlastito iskustvo sa različitih strana, iz različitih perspektiva“ rekao je za P-portal, profesor Dušan Marinković. Zatvarajući prve beogradske Desničine susrete profesor Drago Roksandić je rekao da će iduće godine biti obilježeno 50 godina od smrti Vladana Desnice, te da su tim povodom Centar za komparativno-historijske i interkulturne studije i Hrvatsko društvo pisaca u dogovoru s Društvom za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi inicirali digitalizaciju sačuvane rukopisne ostavštine Vladana Desnice. Profesor Roksandić je istakao da je cilj ove inicijative da Desničina zaostavština bude trajno zaštićena, i dostupnija korisnicima.